Međunarodna manifestacija Dani kršćanske kulture prvi put se održala 2005. godine u Splitu i otada je postala prepoznatljiv sadržaj koji predstavlja značajan doprinos kulturnom bogatstvu i raznolikosti u hrvatskom društvu.

Ciljevi Manifestacije su, s jedne strane, ukazati na bogatstvo tradicije koju baštinimo i pokazati zašto se europska kultura u svojoj najdubljoj matrici može nazvati kršćanskom. S druge strane, Manifestacija želi otvoriti prostor suvremenim autorima, onima koji osluškuju vrijeme u kojem živimo i koji na različitim područjima kulturnog i umjetničkog djelovanja stvaraju, nadahnuti kršćanskom vizijom svijeta i stvarnosti.

Dane kršćanske kulture prate brojna organizirana događanja poput izložbi, koncerata, okruglih stolova, predstavljanja knjiga i nosača zvuka, kazališnih predstava, filmskih projekcija i tribina. Među brojnim ovogodišnjim događanjima istaknuli bismo tribinu pod nazivom „Kriza - ekonomska ili moralna", koja je održana u ponedjeljak 30. ožujka.

O kakvoj je krizi riječ pokušali su objasniti ugledni katolički intelektualac dr. sc. Neven Šimac, Dragan Munjiza, ekonomski stručnjak i savjetnik, te mr. sc. Mario Raguž, urednik Programa religijske kulture HTV-a.

Munjiza je istaknuo kako je ono što se događa u ekonomiji zapravo pojavni oblik društvenog djelovanja jer je ekonomija neodvojiva od društva. Upravo stoga,  pomiriti kršćanstvo i kapitalizam kao 2 suprotna cilja je vrlo teško, ali u današnjem svijetu tržišne ekonomije ipak postoje kompanije, poput Tim Kabela, koje svojim odnosom prema radnicima i aktivnim društveno-odgovornim djelovanjem teže toj pomirbi. Primjer tome je i briga  tvrtke Tim Kabel za obiteljski život svojih radnika, kao i potpora koja se pruža ženama u trudnoći i zasnivanju obitelji. Nažalost, to je danas vrlo rijetko.

Možda nije moguće promijeniti svijet, ali promijeniti sebe i utjecati na ljude oko sebe moguće je i potrebno, ističe Munjiza te dodaje da svatko kroz svoj osobni primjer treba dati doprinos tome.

Prema njegovim riječima, za početak se u svom svakodnevnom životu potrebno odvojiti od dnevnih ciljeva i gledati dugoročnije, jer dnevni ciljevi čovjeka navode na prihvaćanje kompromisa. Smatra kako je danas veliki izazov pred mladim ljudima, jer im se sugerira kako je za sreću potreban uspjeh u poslu, novac, automobil, stan, ljepota, mladost...

To su izazovi koji su sveprisutni i koji čovjeka navode da ide za tim kratkoročnim ciljevima, zanemarujući sve ostalo. Međutim, to nije i ne može biti izvor sreće, zaključuje Munjiza.